Повежите се са нама

ХИВ и АИДС

Možda se sve govori o COVID-u, ali SIDA snažno pogađa istočnu Evropu

ОБЈАВИ:

објављен

on

Користимо вашу регистрацију за пружање садржаја на начин на који сте пристали и за боље разумевање вас. Можете се одјавити у било ком тренутку.

Prema UNAIDS-u, 140,000 HIV infekcija je zabeleženo u istočnoj Evropi i centralnoj Aziji u 2020. godini, što je manje sa 170,000 u 2019. Ovaj pad daleko od toga da ukazuje na promenu trenda, ovaj pad odražava „brutalni“ pad u otkrivanju, navela je agencija UN, пише Цристиан Гхерасим, дописник из Букурешта.

Na primer, Rumunija, zemlja sa više od 19 miliona ljudi sa oko 17,000 HIV pozitivnih pacijenata, zabeležila je pad testiranja za jednu trećinu prošle godine.

Tako i susedna Bugarska. „Regionalne zdravstvene centre je zahvatilo otkrivanje Covid-19 i gotovo da nisu uradili bilo kakve anti-HIV testove“, žali se Aleksandar Milanov iz Bugarske nacionalne organizacije pacijenata.

„Pandemija je dodala dodatne izazove stigmi HIV pozitivnih ljudi u mnogim zemljama“, rekao je Davron Mukhamadiev, evropski koordinator Crvenog krsta (IFRC).

Zbog zatvaranja bolnica za pacijente osim onih sa Covid-19 i ograničenja putovanja, pristup uslugama skrininga i dijagnostike je ograničen.

Pandemija je takođe otežala pristup pacijenata lekovima, ističe Muhamadijev.

Sve oči su uprte u Covid-19, a borba protiv HIV-a se usporava, a SIDA nastavlja da pravi štetu u istočnoj Evropi.

реклама

Čak i pre trenutne zdravstvene krize, bivši komunistički blok bio je među najteže pogođenim regionima. U 2019. godini, 76% slučajeva AIDS-a dijagnostikovanih na starom kontinentu registrovano je na njegovom istočnom delu, prema Evropskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

Otprilike 11,000 dece rođene 1980-ih, u pronatalitetnom režimu Nikolaea Čaušeskua, kontaminirano je korišćenjem nesterilizovanih špriceva u bolnicama ili sirotištima. SIDA se tada u komunističkom svetu smatrala zlom koje pogađa samo „pokvareni Zapad“.

Nevladine organizacije u Rumuniji pokušavaju da učine živote HIV pozitivnih pacijenata podnošljivijim, jer država sve manje govori da je bilo teških vremena ranije, ali nikada poput ovoga.

Alina Dumitriu, direktorka NVO Sens Positiv, doživela je nekoliko perioda nestašice lekova, ali je verovala da su ta vremena prošla, ali se očigledno samo pogoršavalo. Nove terapije produžavaju život, ali "ovi pacijenti uvek žive sa visceralnim strahom, ne znajući da li će sutra imati lekove", Dumitriju je izrazila nevericu da će se stvari uskoro popraviti.

Zdravstvena zaštita Rumunije, koja se stalno rangira kao najgora u EU prema indeksu potrošača u Evropi, nije u stanju da se nosi sa širenjem virusa. Rumunija troši manje na svoj medicinski sistem od bilo koje druge zemlje EU, pošto je Eurostat rangira na poslednjem mestu sa samo 400 evra izdataka za zdravstvenu zaštitu po stanovniku, daleko iza najboljih kao što su Luksemburg, Švedska i Danska, svaka sa preko 5,000 evra zdravstvene potrošnje po stanovniku svake godine .

Stvari su se samo pogoršale tokom pandemije jer su čak i mali resursi uliveni u bolesni zdravstveni sistem Rumunije ušli u borbu protiv COVID-a. Da bi se izvršio još veći pritisak na sistem, Rumunija ima jednu od najnižih stopa vakcinacije u Evropi. Zdravstveni sistem je preopterećen, bez preostalog kreveta na intenzivnoj nezi i dugih vremena čekanja na Covid testiranje i rezultate. Medicinska nega u Rumuniji je konstantno rangirana kao najgora i nedovoljno finansirana u EU.

Поделите овај чланак:

ЕУ Репортер објављује чланке из разних спољних извора који изражавају широк спектар гледишта. Ставови заузети у овим чланцима нису нужно ставови ЕУ Репортера.

Трендови